Prvi svjetski rat 1914. - 1918.
Pisma iz zarobljeništva
Digitalna zbirka pisama iz zarobljeništva HR DABJ 1201-5 nastala je digitalizacijom pisama koja su najveći dio osobnog fonda Nikole Aschenreitera HR DABJ 1380.
Dostupno je svih 70 pisama, odnosno dopisnica koje je Nikola Aschenreiter slao supruzi; najprije s istočnog fronta 1914., a zatim iz ruskog zarobljeništva 1915., 1916. i 1917. godine.
Iako su i izvorna pisma čitljiva, uz svaku digitalnu presliku priložen je i prijepis.
Zbirka je korištena za arhivske izložbe "Arhivi i digitalizacija" (2019.) te "Iz Muzeja u Arhiv" (2020.).
Nikola Aschenreiter rođen je 22. studenoga 1885. godine u Bjelovaru. Bio je jedan od mnogih Bjelovarčana koji su Veliki rat proveli na istočnom bojištu, a potom u ruskom zarobljeništvu.
Stanovao je u tadašnjoj Plavničkoj ulici, danas ulici Dom Frane Bulića u Bjelovaru i bavio se poljoprivredom. Imao je veliki zemljišni posjed koji se protezao na jugozapadnom dijelu grada od rijeke Plavničke do Plavničke ulice.
Mobiliziran je krajem srpnja 1914. godine u austrougarsku vojsku u 3. bataljon tvrđavskog topništva u Przemyslu u Galiciji (3. Festungartilerienbatalion, 3. Marschkompanie) najveću austrougarsku pojasnu tvrđavu na sjeveru Monarhije.
Na putu do svoje postrojbe u Przemyslu boravio je do 17. kolovoza u Velikoj Kaniži u Mađarskoj da bi nakon 4 dana putovanja 20. kolovoza stigao na odredište u Przemysl.
Na području Przemysla borio se do 22. ožujka 1915. godine kada su Rusi nakon duge opsade osvojili grad te zarobili veliki broj austrougarskih vojnika.
Nakon zarobljavanja otpremljen je u rusko zarobljeništvo, prvo u Tver (Tverska oblast sjeverozapadno od Moskve), zatim u Sapažok (Ryazanska oblast jugoistočno od Moskve) da bi 1. srpnja 1915. godine bio dopremljen u selo Avdotinka nedaleko Shilova također u Ryazanskoj oblasti na imanje baruna M. V. Palunina gdje je služio kao paradni kočijaš. Prema svemu sudeći na tom posjedu je ostao do kraja zarobljeništva.
Za vrijeme boravka na bojištu i ruskom zarobljeništvu redovito je obitelji u Bjelovar slao dopisnice od kojih su sačuvane ukupno 72 za razdoblje od 4. kolovoza 1914. do 1. rujna 1917. godine. Po završetku rata vratio se u Bjelovar te nastavio s radom na svom velikom gospodarstvu.
U zbirci je sačuvano i nekoliko dopisnica koje su njegovi prijatelji i poznanici, također ratni zarobljenici u Rusiji, poslali njegovoj supruzi.
U vrijeme služenja austrougarske vojske nije mu bilo moguće zbog vojne cenzure pisati o vojnim stvarima i borbama u Galiciji, a iz istih razloga oskudni su i podaci o životu u ruskom zarobljeništvu.
No, unatoč tome pisma predstavljaju interesantan izvor o ratnom vremenu i sudbini jednog od mnogih Bjelovarčana koji su prošli kroz pakao Velikog rata i zarobljeništva.
Željko Pleskalt, prof.
Pisma iz zarobljeništva 1917. godina
Pisma iz zarobljeništva 1916. godina
Pisma iz zarobljeništva 1915. godina
Pisma iz zarobljeništva 1914. godina
izmjenjeno 15. travnja 2022.