Stranica za slijepe

O Arhivu

  • Djelatnost i nadležnost

    Državni arhivi su regionalni i obavljaju arhivsku službu u odnosu na javno arhivsko i dokumentarno gradivo koje stvaraju državna tijela, pravne osoba s javnim ovlastima i javne službe koje obavljaju djelatnost na njihovom području. Arhivska služba obavlja se kao javna služba na cijelom području Republike Hrvatske.

    Privatno arhivsko gradivo može biti pohranjeno ili darovano arhivu. Vlasnik, koji je gradivo pohranio u državnom arhivu, zadržava sva prava na gradivo ako ugovorom o pohrani nije drukčije određeno. U slučaju prodaje privatnog arhivskog gradiva, državni arhiv ima pravo prvokupa.

    Područje teritorijalne nadležnost Državnog arhiva u Bjelovaru proteže se na 3 županije – Bjelovarsko-bilogorsku te dijelove Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije. Iako osnovan 2008. godine, Državni arhiv u Križevcima još nije ustrojen, stoga Državni arhiv u Bjelovaru nastavlja obavljati redovnu djelatnost na području Koprivničko-križevačke županije.

    Danas je Arhiv nadležan za područje gradova Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Đurđevac, Vrbovec i Križevce te općina Berek, Dubrava, Dežanovac, Đulovac, Farkaševac, Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Gradec, Hercegovac, Ivanska, Kalinovac,Kalnik, Kapela, Kloštar Podravski, Končanica, Molve, Nova Rača, Novo Virje, Podravske Sesvete, Preseka, Rakovec, Rovišće, Severin, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Velika Trnovitica, Veliko Trojstvo, Virje i Zrinski Topolovac. To područje obuhvaća 4.170 km2 sa oko 211.500 stanovnika

    Državni arhivi obavljaju sljedeće poslove:

    – vode evidencije i dokumentaciju o javnom dokumentarnom i javnom arhivskom gradivu tijela javne vlasti u svojoj nadležnosti

    – pružaju podršku tijelima javne vlasti u čuvanju, zaštiti, obradi, vrednovanju, odabiranju i izlučivanju javnog dokumentarnog i arhivskoga gradiva

    – obavljaju stručni nadzor nad gradivom u posjedu tijela javne vlasti u svojoj nadležnosti te nad privatnim arhivskim gradivom

    – skrbe za gradivo u arhivu, njegov integritet, dostupnost i iskoristivost, obavljaju restauraciju, konzervaciju i snimanje gradiva te provode i druge mjere zaštite gradiva

    – preuzimaju, obrađuju i digitaliziraju javno arhivsko gradivo u okviru svoje nadležnosti, prikupljaju i obrađuju privatno arhivsko gradivo

    – omogućuju i potiču korištenje arhivskoga gradiva

    – priređuju izložbe, predavanja i druge oblike predstavljanja arhivskoga gradiva i arhivske djelatnosti javnosti

    – bave se znanstvenim i stručnim radom na području informacijskih znanosti, povijesti i drugih bliskih disciplina

    – istražuju arhivsko gradivo u inozemstvu koje se odnosi na hrvatsku povijest i iseljeništvo

    – organiziraju programe osposobljavanja i stručnog usavršavanja

    – objavljuju arhivsko gradivo i druge publikacije

    – obavljaju druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

    Državni arhivi mogu tijelima javne vlasti i drugim pravnim i fizičkim osobama pružati stručnu pomoć i usluge u upravljanju njihovim gradivom.

    Zadnja izmjena 1. 6. 2020.

  • Financiranje

    Djelatnost Državnog arhiva u Bjelovaru financira se iz sljedećih izvora:

    • Državni proračun RH - Ministarstvo kulture kroz financiranje redovne djelatnosti te financiranjem programa ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture
    • Sredstva ostvarena vlastitom djelatnošću.

    U 2018. godini u okviru posebnih programa, izdavačka djelatnost sufinancirana je sredstvima Grada Križevaca u visini od 3.000,00 kn

    U 2019. godini Arhiv je od Grada Bjelovara primio 5.000,00 kn u svrhu pomoći proračunskim korisnicima.

    Odobrena sredstva Ministarstva kulture za 2020. godinu

    Ministarstvo kulture 2019.

    Odobreno u 2019. godini

    Odobreno u 2018. godini

    Ministarstvo kulture

    Zadnja izmjena 1. 6. 2020.

  • Unutarnji ustroj

    Organizacijska shema Državnog arhiva u Bjelovaru

    Ravnateljica

    Martina Krivić Lekić, dipl. povjesničar i etnolog, arhivist


    Odjel za opće poslove

    Vida Horvat, voditelj odsjeka računovodstva

    Monika Stojan, administrativna tajnica


    Odjel za gradivo izvan arhiv

    Voditeljica odjela: Petra Špoljarić, mag. oecc, arhivist

    Krunoslava Kunić, viši upravni pravnik, viši arhivski tehničar


    Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva

    Voditeljica odjela: Tatjana Ružić, dipl. bohemist i rusist, viši arhivist

    Mladen Vezmarović, dipl. politolog, arhivist specijalist

    Sanja Prka, prof. obrane i zaštite, arhivist

    Miljenko Kurevija, viši restaurator tehničar


    Dokumentacijsko-informacijski odjel

    Voditelj odjela: Senad Ađulović, prof. obrane i zaštite, viši arhivist

    Barbara Vučak, bacc. oecc., viši arhivski tehničar

    Karla Makvić, stručno osoposobljavanje uz rad

  • Povijest ustanove

    Državni arhiv u Bjelovaru osnovan je i počinje sa radom 1961. godine pod nazivom Historijski arhiv Bjelovar. Odluku o njegovom osnivanju donosi Narodni odbor kotara Bjelovar u lipnju 1961. godine nakon usuglašavanja sa Narodnim odborima kotareva Križevci i Daruvar. Na korištenje dobiva pet prostorija u zgradi na glavnom gradskom trgu, koju tada dijeli sa Gradskim muzejom te po jednu prostoriju u zgradama Narodnih odbora kotara Križevci i kotara Daruvar.

    Prvi zaposlenici Arhiva bili su direktor Savo Velagić, na to mjesto imenovan nakon rada u Komisiji za historiju radničkog pokreta, dva arhivista, jedan imenovan za Daruvar gdje je i radio, a drugi za područje Bjelovara i Križevaca, te jedna tajnica i jedna čistačica.[1]

    Broj zaposlenih povećavao se, unutrašnja organizacija odjela doživjela je određene promjene tokom godina, no sami zadaci i poslovi Arhiva ostali su nepromijenjeni gotovo do danas:

    - zaštita arhivskoga gradiva u arhivu

    - sređivanje, popis i objavljivanje arhivskog gradiva, te davanje istoga na korištenje

    - izrada obavijesnih pomagala

    - nadziranje, čuvanje i odabir arhivskoga gradiva izvan arhiva

    - preuzimanje javnog i prikupljanje privatnog arhivskog gradiva otkupom, poklonom ili pohranom

    - konzerviranje i restauriranje arhivskoga gradiva

    Historijski arhiv u Bjelovaru prema odluci o teritorijalnoj nadležnosti iz 1963. godine djeluje na području općina Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Pakrac i Vrbovec. Do prve promjene dolazi već 1967. godine kada je 1. siječnja 1967. godine odlučeno da općina Pakrac prijeđe u sastav Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu.

    Prvih godina zaposlenici spremišta bili su zaduženi za zaštitu i nadzor nad gradivom okolnih općina – spremište Križevci za Križevce i Vrbovec, Daruvar za Daruvar, Pakrac, Garešnicu i Grubišno Polje i Bjelovara za Bjelovar, Čazmu i Đurđevac, no u stvarnosti imala su veoma ograničen prostor pohrane gradiva. Iako su u početku pojedina spremišta imala stručne djelatnike, takova organizacija rada nije nikada potpuno zaživjela, pa se nadzor nad gradivom na terenu vršio isključivo iz Bjelovara. Godine 1967. Arhiv dobiva na korištenje spremište u Čazmi i proširuje spremišne prostore u Križevcima, da bi do početka 80-tih ostalo samo sa spremištem u Sv. Ivanu Žabno i Bjelovaru.

    Samom Arhivu, prvotno smještenom u zgradi muzeja, zbog potrebe za spremišnim prostorom, Skupština općine Bjelovar 1967. godine dodjeljuje na korištenje nekoliko prostorija u susjednoj zgradi na glavnom gradskom trgu. Već iduće godine u trajno korištenje dobiva cijelu zgradu zajedno sa tri dvorišne zgrade. Zgrada, jedna od najstarijih u gradu bila je u derutnom stanju, a u pojedinim djelovima imala je stanare. Uređivanje same zgrade potrajalo je do 1984. godine kada je njena adaptacija konačno dovršena. Ostao je problem uređenja dvorišne zgrade najviše zbog nedostatka financijskih sredstava, no prvenstveno zbog nemogućnosti iseljenja preostalih stanara. Posljednji stanar odselio se 1994. godine iz dvorišne zgrade kada je najzad sav prostor dodijeljen Arhivu došao u njegov stvarni posjed.

    Promjenom društveno-političkog sustava početkom 1990- tih godina dolazi do određenih novina koje su višestruko utjecale na Historijski arhivi u Bjelovaru. Ubrzo dolazi do promjene pravnog statusa regionalnih arhiva u državne ustanove pod upravom Ministarstva kulture. Dolazi i do izmjene naziva svih arhiva, pa tako Historijski arhiv u Bjelovaru mijenja naziv u Povijesni arhiv u Bjelovaru.[2] Posljednja promjena naziva dolazi ubrzo donošenjem novog zakona 1997. godine [3] kada arhiv dobiva naziv Državni arhiv u Bjelovaru pod kojim i danas djeluje. Donesen je i novi statut 1998. godine koji nalaže određene promjene i u unutrašnjem ustroju ustanove. Formirani su odjeli – Opći odjel, Odjel za obradu i sređivanje arhivskog gradiva, Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva i Dokumentacijsko-informatički odjel, koji su ostali do danas sastavni dijelovi Arhiva.

    Teritorijalna nadležnost Arhiva ostaje ista, no područje koje obuhvaća administrativno je drugačije uređeno. U nadležnosti se nalazi područje Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti te pojedini gradovi i općine Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Zagrebačke županije.

    Do zadnje promjene u teritorijalnoj nadležnosti dolazi 2008. godine osnivanjem novih arhiva u Križevcima i Virovitici. Odmah je napravljeno razgraničenje gradiva i posjednika s Državnim arhivom u Virovitici i određeni fondovi predani su na brigu novoosnovanog arhiva. Iako osnovan, Državni arhiv u Križevcima do danas nije ustrojen, stoga Državni arhiv u Bjelovaru nastavlja obavljati redovnu djelatnost na području Koprivničko-križevačke županije.[4] Tako je danas arhiv nadležan za područje gradova Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Đurđevac, Vrbovec i Križevce te općine Berek, Dubrava, Dežanovac, Đulovac, Farkaševac, Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Gradec, Hercegovac, Ivanska, Kalinovac,Kalnik, Kapela, Kloštar Podravski, Končanica, Molve, Nova Rača, Novo Virje, Podravske Sesvete, Preseka, Rakovec, Rovišće, Severin, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Velika Trnovitica, Veliko Trojstvo, Virje i Zrinski Topolovac.

    U 21. stoljeće Državni arhiv u Bjelovaru ušao je sa projektom izgradnje novog arhivskog spremište. Naime, već krajem 1980-tih uočena je potreba za proširenjem spremišnog prostora zbog povećanja količine preuzetog gradiva, no tek 2000. godine projekt je ušao u srednjoročni program financiranja javnih potreba u kulturi. Ubrzo su Ministarstvo kulture i djelomično Bjelovarsko-bilogorska županija osigurali sredstva pa 2002. godine počinje gradnja. Već 2004. godine prvo suvremeno i namjenski građeno arhivsko spremište u Hrvatskoj kapaciteta 800 m2 površine sa smještajnim kapacitetom preko 4000 d/m gradiva bilo je dovršeno i spremno za useljenje. U novom spremištu danas su pohranjeni svi arhivski fondovi i zbirke, uz koje se nalazi i nesređeno gradivo, Čitaonica, Specijalna knjižnica te manji radni prostor.

    Tokom 2008. godine počele su pripreme za osnivanje nove Bjelovarsko-križevačke biskupije, kojoj će biti potreban dodatan prostor. Kako se zgrada Arhiva nalazi upravo uz crkvu Svete Terezije Avilske, Vlada Republike Hrvatske odlučila je darovati novo spremište i zgradu Arhiva za potrebe biskupije.[5] Iseljenje svih radnih prostora i gradiva iz spremište u glavnoj zgradi dovršeno je krajem 2010. godine.[6] Novo spremište ostaje na korištenje arhiva idućih 15 godina do kada se treba izgraditi novu arhivsku zgradu sa spremišnim prostorom na novoj lokaciji. Radni prostori trenutno su izmješteni na dvije odvojene lokacije.

    tekst: Martina Krivić Lekić

    21. 1. 2019.


    [1] Državni arhiv u Bjelovaru, HR-DABJ-550, Državni arhiv u Bjelovaru (1961-1992), Sjednički zapisnici savjeta arhiva (1961-1977), kutija 25

    [2] prema Naputku Ministarstva kulture od 21.01.1993. godine

    [3] Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97

    [4] podaci preuzeti iz Pleskalt, Ž. (2009.) ˝Izvješća o radu za 2008. godinu˝, Državni arhiv u Bjelovaru, str. 8.

    [5] zgrada arhiva datira iz 1772. godine kada je izgrađena za potrebe pijarističkog kolegija i škole

    [6] Sporazum o donaciji Vlade RH, Državnog arhiva u Bjelovaru, Zagrebačke nadbiskupije i Župe sv. Marka Križevčanina iz Zagreba, klasa 940-01/09-03/01

  • Pravo na pristup informacijama

    

    Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija ostvaruje se u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Zakon daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, na jednak način i pod jednakim uvjetima pravo na pristup informacijama. Zakonom se propisuju načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija. Državni arhiv u Bjelovaru omogućuje pretraživanje registara, evidencija i druge dokumentacije nastale radom ustanove sukladno odredbama članka 10. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). U svrhu ponovne uporabe, informacije su javno objavljene te na taj način Arhiv želi potaknuti korištenje otvorenih podataka. Podaci su postavljeni u strojno čitljivom obliku i služe za daljnje korištenje.

    Korisnici mogu, uz obavezno navođenje izvora podataka:

    • kopirati, objavljivati, distribuirati i javnosti priopćavati informacije;

    • prerađivati informacije;

    • iskoristiti informacije u komercijalne i nekomercijalne svrhe, kombinirajući ih s drugim informacijama i uvrštavajući ih u svoj proizvod;

    Korisnik nema pravo koristiti informacije na način kojim sugerira njihov službeni status niti smije navesti da Arhiv odobrava obrađene informacije od strane građana ili poduzetnika koji je preuzeo informacije.

    Preuzimanjem informacija za daljnju uporabu, korisnik prihvaća navedene uvjete korištenja. Bez obzira na svrhu ponovne uporabe informacija, korisnik će s njima postupati u dobroj vjeri te nije dozvoljena zlouporaba preuzetih informacija.

    Nije dozvoljeno korištenje informacija za primjenu ili objavu u svrhu kriminalnih, ilegalnih, rasističkih, diskriminirajućih, klevetničkih, pornografskih, seksističkih ili homofobnih aktivnosti.

    Arhiv nema obavezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi, niti ima obvezu obnavljati (ažurirati, nadograđivati, nastaviti stvarati) određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe. Arhiv ne može jamčiti kontinuiranu isporuku informacija i može mijenjati sadržaj ovih stranica bez prethodne najave. Informacije na ovim stranicama nastojat ćemo održavati pravovremenim i točnim. Svaka pogreška ili netočnost na koju nam se skrene pozornost bit će ispravljena.

    Arhiv nije odgovoran za bilo kakve propuste ili pogreške u informacijama i neće biti odgovoran ni za kakav gubitak, ozljedu ili oštećenje bilo koje vrste nastalo zbog izravne ili neizravne ponovne uporabe informacija s ove stranice. Isto tako potičemo stvaranje vanjskih veza na ove stranice, ali ne preuzimamo odgovornost za sadržaj stranica koje stoje iza tih veza.

    Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnošenjem zahtjeva Državnom arhivu u Bjelovaru. Ukoliko se zahtjev podnosi pisanim putem potrebno je ispuniti Obrazac zahtjeva za pristup informacijama ili u slučaju nekorištenja obrasca, posebno naglasiti da se informacija traži slijedom poziva na Zakon o pravu na pristup informacijama.

    Zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama može se podnijeti:

    pisanim putem na adresu: Državni arhiv u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 3, 43000 Bjelovar

    elektroničkom poštom na adresu: drzavni-arhiv-bj@bj.htnet.hr

    na broj fax-a: 043/220-487

    donijeti osobno u Državni arhiv u Bjelovaru radnim danom od 7:30 do 14:30 sati

    Obrasci zahtjeva:

    Zahtjev za pristup informacijama

    Zahtjev za dopunu/ispravak informacija

    Zahtjev za ponovnu uporabu informacija

    • Službenik za informiranje Državnog arhiva u Bjelovaru: Monika Stojan, stručna referentica

    Povjerenik za informiranje

    Katalog informacija DABJ

    Izvješće o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu

    Zadnja izmjena 1. 6. 2020.

  • Izložbena djelatnost

    Izlaganje arhivskog gradiva najatraktivniji je oblik prezentacije rada ustanove. Ono omogućava zorno prikazivanje tek djelića velike količine zanimljivih, korisnih i raznovrsnih dokumenta, nacrta, fotografija i plakata koje sadrže arhivski fondovi.

    Izložbene aktivnosti Arhiva vezane su uz obilježavanje Međunarodnog dana arhiva 9. lipnja te povodom Noći muzeja i Dana europske baštine kada arhivisti pripremaju tematske izložbe arhivskog gradiva.

    Opsežnije izložbe zbog pomanjkanja izložbenog prostora te rađene u suradnji s drugim ustanovama, najčešće su postavljane u Gradskom muzeju u Bjelovaru, s kojim Arhiv ostvaruje izvrsnu suradnju. Uz Muzej, izložbe su postavljane u prostorima Narodne knjižnice Petar Preradović u Bjelovaru, Srednjoškolskom centru u Bjelovaru te u 4. osnovnoj školi u Bjelovaru. Sudjelovanjem u manifestaciji Noći muzeja 2017. godine, glavni izložbeni prostor Arhiva postalo je prizemlje zgrade na Trgu Eugena Kvaternika 6 u Bjelovaru, koje se pokazalo kao odličan ambijent za izložbe manjeg opsega.

    POPIS IZLOŽBI

    "Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije" (2020.)
    pogledajte fotografije

    "Bjelovar i Bjelovarčani na filmu" (2019.)
    pogledajte fotografije

    "Bjelovarski biciklizam˝ (2019.)

    "Arhivi i digitalizacija - od mikrofilma do digitalnog arhiva" (2019.)
    pogledajte fotografije

    "Tragedija Velikog rata" (2018.)

    "1968. Bjelovar, Hrvatska, Svijet" (2018.)
    pogledajte fotografije

    Noć muzeja "Sportski Bjelovar" (2018.)
    pogledajte fotografije

    "Od pera do satelita - Bjelovar na katastarskim kartama˝ (2017.)
    pogledajte fotografije

    "Glazba iz arhiva - HORKUD ˝Golub˝ (2017.)
    pogledajte fotografije

    "Bjelovarske bolnice u Velikom ratu 1914. - 1918." (2014.)

    "Dan arhiva (Školska arhitektura 19. i 20. stoljeća...) muzej" (2013.)
    pogledajte fotografije

    "Bjelovarsko kazalište 1945. – 1962. na dokumentarnoj fotografiji" (2012.)
    pogledajte fotografije

    "15. obljetnica Domovinskog rata i ratnih događanja u Bjelovaru" (2006.)

    "Karte bjelovarskog vojnog komuniteta od 1772. do kraja 19. st." (2003.)

    "Bjelovarska društva i udruge od 18. do prve polovine 20. stoljeća" (2003.)

    "Iz povijesti bjelovarskog školstva" (2002.)

    "Bjelovar 29. rujna 1991." (2001.)

    "Izložba plakata 1859. – 2000." (2001.)

    "Vojno redarstvena operacija Bljesak 1995." (2000.)

    Zadnja izmjena 1. 6. 2020.

  • Izdavačka djelatnost

    Državni arhiv u Bjelovaru 2002. godine počinje s intenzivnijom izdavačkom djelatnošću. Do danas se pojavljuje kao izdavač ili suizdavač sljedećih naslova:

    Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije
    Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije

    Ružić, T. Krivić Lekić, M., Ađulović, S., Špoljarić, P. Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije; biblioteka Katalozi izložbi, Državni arhiv u Bjelovaru 2020, 44 str.: ilustr. u bojama; 30 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije

    Bjelovarski biciklizam – blistava prošlost, aktivna sadašnjost i zanimljiva budućnost
    Bjelovarski biciklizam - katalog izložbe

    Ružić, T. Bjelovarski biciklizam – blistava prošlost, aktivna sadašnjost i zanimljiva budućnost; biblioteka Katalozi izložbi, Državni arhiv u Bjelovaru 2019., 64 str. : ilustr. u bojama; 30 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Bjelovarski biciklizam - katalog izložbe

    Arhivi i digitalizacija - od mikrofilma do digitalnog arhiva
    Arhivi i digitalizacija - od mikrofilma do digitalnog arhiva

    AĐULOVIĆ, S. Arhivi i digitalizacija - od mikrofilma do digitalnog arhiva, biblioteka Katalozi izložbi, Državni arhiv u Bjelovaru 2019., 44 str.: ilustr. u bojama; 30 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Arhivi i digitalizacija

    Tragedija Velikog rata, katalog izložbe
    Tragedija Velikog rata

    ABRAMOVIĆ, Z., KATANIĆ, F., KRIVIĆ LEKIĆ, M., MARUŠIĆ LAZIĆ, H., RENIĆ, Z. Tragedija Velikog rata, biblioteka Katalozi izložbi, Državni arhiv u Bjelovaru 2018., 20 str. : ilustr. u bojama; 28 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Tragedija Velikog rata, katalog izložbe

    Etnografska spomenica – Raven
    Etnografska spomenica – Raven

    KRIVIĆ LEKIĆ, M. i ĐURASEK, M. Etnografska spomenica – Raven, biblioteka Arhivska spomenica, Državni arhiv u Bjelovaru 2018., 84 str. : ilustr. u bojama; 28 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Etnografska spomenica – Raven

    Sportska društva i udruženja – tematski vodič kroz fondove Državnog arhiva u Bjelovaru
    Sportska društva i udruženja – tematski vodič kroz fondove Državnog arhiva u Bjelovaru

    KRIVIĆ LEKIĆ, Martina. Sportska društva i udruženja – tematski vodič kroz fondove Državnog arhiva u Bjelovaru. Bjelovar. Državni arhiv u Bjelovaru, 2018., 36 str., 28 cm.

    Preuzmite ili pogledajte - Sportska društva i udruženja – tematski vodič kroz fondove Državnog arhiva u Bjelovaru

    Od pera do satelita, katalog izložbe
    Od pera do satelita : Bjelovar na katastarskim kartama : katalog izložbe

    AĐULOVIĆ, Senad. Od pera do satelita : Bjelovar na katastarskim kartama : katalog izložbe; [fotografija Zoran Tokić ; urednik kataloga Martina Krivić Lekić]. Državni arhiv u Bjelovaru, 2017., 21 str. : ilustr. u bojama; 28 cm.

    Preuzmite ili pogledajte - Od pera do satelita

    Pola stoljeća Državnog arhiva u Bjelovaru
    Pola stoljeća Državnog arhiva u Bjelovaru: 1961.-2011.

    Pola stoljeća Državnog arhiva u Bjelovaru: 1961.-2011. / [autori Senad Ađulović, Martina Krivić Lekić, Željko Pleskalt, Tatjana Ružić, Mladen Vezmarović ; urednik Željko Pleskalt]. Bjelovar : Državni arhiv u Bjelovaru, 2011., 57 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 21 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Pola stoljeća DABJ 1961. - 2011.

    Statut grada Bjelovara
    Statut grada Bjelovara

    Statut grada Bjelovara / [glavni urednik Željko Pleskalt]. Bjelovar : Državni arhiv u Bjelovaru, 2009., 111 str. : ilustr. (pretežno u bojama), faks. ; 24 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Statut grada Bjelovara

    Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije
    Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije

    KUENZL, Rudolf. Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije / [glavni urednik Željko Pleskalt ; prijevod Danijela Marjanić]. Bjelovar : Državni arhiv Bjelovar, 2008., 126 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 31 cm

    Preuzmite ili pogledajte - Povijest križevačke i đurđevačke graničarske pješačke pukovnije

    Ratni dnevnik C.K. Varaždinske pješačke pukovnije br.16. : svezak 2
    Ratni dnevnik C.K. Varaždinske pješačke pukovnije br.16. : svezak 2

    Ratni dnevnik C.K. Varaždinske pješačke pukovnije br.16. : svezak 2 : 30. siječnja 1915.-23. lipnja 1918. / [urednik Željko Pleskalt ; prijevod Danijela Marjanić]. Bjelovar : Državni arhiv u Bjelovaru, 2004., 296 str. : ilustr. ; 24 cm

    Ratni dnevnik C.K. Varaždinske pješačke pukovnije br.16. : svezak 1
    Ratni dnevnik C.K. Varaždinske pješačke pukovnije br.16. : svezak 1

    Ratni dnevnik C.K. Varaždinske pješačke pukovnije br.16. : svezak 1 : 26. srpnja 1914.-29. siječnja 1915. / [urednik Željko Pleskalt ; prijevod Danijela Marjanić]. Bjelovar : Državni arhiv u Bjelovaru, 2004., 100 str. : ilustr. ; 24 cm

    Povijesni atlas gradova : 1. svezak : Bjelovar
    Povijesni atlas gradova : 1. svezak : Bjelovar

    SLUKAN-ALTIĆ, Mirela. Povijesni atlas gradova : 1. svezak : Bjelovar. Bjelovar : Državni arhiv ; Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2003., 213 str. : ilustr., planovi (pretežno u bojama), zemljop. crteži ; 32 cm

    40 godina bjelovarskog arhiva
    40 godina bjelovarskog arhiva

    40 godina bjelovarskog arhiva. / [urednik Željko Pleskalt ; suradnici Senad Ađulović, Mladen Vezmarović]. Bjelovar : Državni arhiv Bjelovar, 2002. - 118 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 30 cm

    Zastali u vječnosti ljubeći oltar Domovine
    Zastali u vječnosti ljubeći oltar Domovine

    PLESKALT, Željko. Zastali u vječnosti ljubeći oltar Domovine : Kusonje 1991./1993. / Bjelovar : Grad Bjelovar : Državni arhiv u Bjelovaru, 2002., 122 str. : ilustr. ; 29 cm

    Izvor: ˝Izdavačka djelatnost Državnog arhiva u Bjelovaru u kontekstu izdavaštva ostalih hrvatskih arhiva Bibliografija publikacija bjelovarskog arhiva˝ autora T. Petrec, I. Hebrang Grgić i M. Krivić Lekić; Arhivski vijesnik 2013.

    Zadnja izmjena 1. 6. 2020.

  • Bibliografija Državnog arhiva u Bjelovaru

    1. Ružić, T. Krivić Lekić, M., Ađulović, S., Špoljarić, P. (2020.) ˝Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije˝; Državni arhiv u Bjelovaru

    2. Ađulović, S. (2019.) ˝Arhivi i digitalizacija - od mikrofilma do digitalnog arhiva˝ Bjelovar; Državni arhiv u Bjelovaru

    3. Buturac, J. (1980.) ˝Historijski arhiv u Bjelovaru˝, u: Enciklopedija Jugoslavije, Svezak I, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, str. 264.

    4. Krivić Lekić, M. (2018.) ˝Sportska društva i udruženja – Tematski vodič kroz fondove Državnog arhiva u Bjelovaru˝, Bjelovar; Državni arhiv u Bjelovaru

    5. Milošak, B. (1984.) ˝Historijski arhiv Bjelovar˝, u: Kolanović J. (ur.) Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima SFRJ:SR Hrvatska, Beograd, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, str. 111 – 128.

    6. Pleskalt, Ž. (2002.) ˝40 godina bjelovarskog Arhiva˝, Bjelovar; Državni arhiv u Bjelovaru

    7. Pleskalt, Ž.; Ađulović, S. (2006.) ˝Državni arhiv u Bjelovaru˝, u: Kolanović J. (ur.) Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske Svezak 1, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, str. 171 – 244.

    8. Ađulović, S.; Krivić Lekić, M.; Ružić, T.; Vezmarović, M. (2011.) Pola stoljeća Državnog arhiva u Bjelovaru, Pleskalt, Ž. (ur.) Bjelovar: Državni arhiv u Bjelovaru

    9. Velagić, S. (1962.) ˝Godina i po rada Historijskog arhiva u Bjelovaru˝, Arhivski vjesnik, Svezak IV – V/1961 – 1962, str. 454 – 457.

    Zadnja izmjena 1. 6. 2020.